Almahor

Virusi i ostala gamad

Virusi, crvi, trojanci i ostala gamad često uzrokuju glavobolje mnogim korisnicima računala. Iako dio zaraze možemo pripisati samim nepoćudnim programima i njihovim programiranim aktivnostima, sve zapravo počinje od čovjeka. Najprije od onog tko ga je stvorio, a zatim i od onog tko ga je lakovjerno ili iz neznanja ugostio na svom računalu.

Ovaj se članak odnosi na sve vrste programa, ali ću ih u nastavku radi jednostavnosti sve zvati virusima. Teško je odgovoriti na pitanje zašzo postoje virusi i tko ih zapravo piše. Pa ako koga zanima, evo što ja mislim o svemu.

Pisci virusa su često individualci s velikim računalnim znanjem. Dobro poznavanje operativnih sustava omogućava im da iskorištavaju "sigurnosne rupe" kako bi njihov program radio ono što već radi. Motivacija za takvo nešto može biti različita. Od jednostavnog pokazivanja snage, preko namjernog stvaranja nereda radi dokazivanja postojanja rupa u sigurnosnim mehanizmima operativnih sistava, pa sve do namjere da se širenjem virusa postigne neki opdređeni cilj.

Nekad su virusi bili puno zloćudniji. Brisali su podatke s tvrdog diskovlja, mijenjali parametre operativnih sustava, istovremeno se kopirali na sve čega su se dočepali, sve u svemu radili su popriličnu štetu. Danas možda nisu toliko destruktivni, jer neke sigurnosne rupe su ipak pokrpane, antivirusni siftver je uznapredovao, a i motivaciju uništavanja podataka i funkcija tuđeg računala zamijenila je motivacija korištenja tuđeg računala za svoje svrhe. Postoje tvrdnje da neke softverske kompanije namjerno puštaju određene vrste virusa kako bi se prisililo korisnike da kupuju originalni softver, koji je "virus free". No dalje od špekulacije o tome ne treba ići.

Glavni adut svih pisaca virusa je znatiželja, dobronamjernost, neznanje i ignorancija korisnika. Virusi i ostala gamad ne mogu ući u tuđe računalo preko noći, sami od sebe. Današnji operativni sustavi smatraju da je njihov korisnik "gazda" i na računalu se smije vrtjeti samo onaj program koji je "gazda" instalirao. Stoga nam virusi uglavnom dolaze prikriveni, zamaskirani te čekaju samo jedan jedini "gazdin" klik koji će iskoristiti kao dozvolu za instaliranje i svoju prljavu rabotu.

Ali ja nisam ništa kliknuo!

Recimo. Svakako niste kliknuli na gumb na kojem je pisalo "Ovo će instalirati virus na vaše računalo". Ali možda ste kliknuli na gumb na kojem je pisalo "Skini Avatar na svoje računalo", "500 besplatnih ring tonova za vašu Nokiju" ili jednostavno "Ulaz". Mamac je obično nešto što je navodno besplatno, nešto što se može downloadati, nešto čime ćete nekome pomoći u liječenju raka ili skupiti novac za operaciju, ili nešto što je samo po sebi razumljivo da treba kliknuti (Ulaz, Download, Opširnije...) itd. itd. Korisnik je zaveden da će dobiti neku korist ili će nekome pomoći. Međutim, pošast se instalira na računalo i tu počinje priča.

Ne bih htio svoriti famu da su svi gumbi na internetu maska za viruse, naravno da nisu. Ali i tu vam treba iskustva da posumnjate. Trebali biste nekako provjeriti. Ili ako i dalje niste sigurni trebali biste nekoga pitati. Ponekad shvatite da imate virus a niste bili na internetu tjedan dana. Neki virusi su instalirani na vašem računalu ranie, pa samo čekaju neki datum da se aktiviraju. Tako ne možete jednostavno locirati gdje ste ga pokupili. Prošla baba s kolačima. Jedno treba biti jasno. Ako imate virus na računalu, vi ste mu sami, na ovaj ili onaj način omogućili da se instalira. Točka.

Pa gdje se ta gamad skriva?

Ima više izvora gdje možete pokupiti virus.

• jednostavnim prijenosom zaražene datoteke - ove opake pošasti znaju biti unutar koda neke druge datoteke, pri čemu smuljaju vaš operativni sustav da su nešto drugo, Ubacite memory stick, virus pronađe novi resurs, zakači se na datoteku i smjesti u memoriju. Zatim se u toplom vozi do odredišta, vašeg računala, gdje će se ponovo kopirati na diskovlje. Neki se zakače na mail attachment, neki su pametni pa znaju preko vaše kućne mreže. Klasična zaraza.
• s interneta I - ah, pa tko bi to rekao. Internet je cool, i nepresušan izvor informacija. Ali...taj virtualni svijet ima svoje dobre i loše momke. Držite se dobrih, klonite se loših. Mnogo je mamaca koji navlače korisnike da kliknu negdje, da downloadaju neke programe (za koje ne znate da su zapravo zaraženi virusom), i da rade druge stvari. Internet je bad guysima odličan sustav za distribuciju, radi 24 sata na dan.
• s interneta II - ono što nisu u pravom smislu virusi su razne mallware skriptice koje ne mogu posebno naštetiti računalu, ali zato prilično dobro rade pomutnju s vašim internetom. Pa vam tako gurnu razne tražilice koje ne želite, otvaraju vam i preusmjeravaju vas na stranice s nepoćudnim sadržajima, glume antivirusne programe koji obavezno nađu stotinjak "gamadi" na vašem računalu , ali ih ne žele obrisati dok ne platite itd. Oni s lošijom reputacijom pokušat će pročitati vašu lozinku dok je upisujete u neki obrazac, pa čak i broj kreditne kartic, pratit će vaš e-mail promet u potrazi za novim adresama i druge osobne podatke, pa čak i navike korištenja interneta...

I što sad?

Ajmo malo vidjeti jesmo li ipak nemoćni i možemo li se braniti od gamadi. Evo za početak nekoliko ključnih stvari koje bi svatko trebao znati:

• počnimo kako treba - imate li novo računalo ili ste preinstalirali staro, instalirajte antivirusni program. Najbolje je s interneta skinuti zadnju verziju. Preskočimo naš softver i "drajvere" za hardver i krenimo s instalacijom internet. Kad je to gotovo, zaboravimo Facebook, Twitteri ostala omiljena okupljališta i prvo se uputimo na provjerene stranice s antivirusnim programima. Trebate li preporuku, probajte besplatni AVG. Koristim ga godinama. Nakon što smo instalirali antivirusni alat, naš internet postaje puno sigurniji, i tek sad možemo malo smjelije po internetu čeprkati za svim ostalim stvarima koje nam trebaju za "normalni" rad. Dakle, format c:, operativni sustav, internet, antivirus, sve ostalo...
• uvijek svježi i informirani - antivirusni alati imaju vlastite imenike po kojima prepoznaju tisuće raznih gamadi i nemilosrdno ih uništavaju poprincipu "prvo pucam, pa onda pitam tko ide". Kako se nova gamad pojavljuje na dnevnoj osnovi, tako imenici dobivaju nove zapise, a vaš komad antivirusne zaštite će uredno prikupljati nove identifikacije s pouzdanog izvora na serveru svog kreatora. Pustite ga da to radi redovito. Svaki poremećaj u radu shvatite ozbiljno i pobrinite se da antivirusna zaštita uvijek radi pouzdano.
• higijena - vrijedi kao i kod čovjeka, držite higijenu i sigurniji ste od bolesti. To znači: nabavite nekoliko programa za kontrolu internetskih pošasti "mallware", "adware". Jedan od boljih i besplatnih je Search&destroy, koji radi preventivnu zaštitu od potencijalno opasnih stranica, a može i pregledati vaše računalo za svakom gamadi koja se eventualno provukla. Jedan sistematski pregled mjesečno čini čuda.
• pamet u glavu - ne trebate kliknuti baš na svaki gumb na internetu. Posjećujte pouzdane stranice i ne eksperimentirajte. Besplatne stvari su najveći mamac, pazite što skidate. Ako postoji sumnja, recite vašem antivirusnom programu da pregleda što ste skinuli, prije nego bilo što pokrenete. Poseban oprez s e-mailovima. U samom tekstu poruke je malo vjerojatno da će se naći virus, ali privitci (attachmenti) su sasvim druga priča. U krajnjem slučaju, netko vam može poslati i sam izvršni kod virusa. Ako ste naivni kliknut ćete i instalirati ga. E-mailovi su danas možda i najrašireniji način distribucije virusa. Radi se o direktnom kontaktu,često s osobama od povjerenja. O e-mailovima u nastavku.

Što sve dobivam u e-mailu?

Attachment (ili privitak po naški) je datoteka dodana uz tijelo poruke. Na taj način razmijenjujemo slike , prezentacije, dokumente i drugo. Otvaranje privitka je jedan od jako čestih uzroka nevolja, posebno za one koji nisu zaštićeni nikakvim antivirusnom programom (koji inače kontrolira i sve dolazne i odlazne poruke). Pažnju treba obratiti na nastavak imena datoteke (ekstenziju)

Evo kratkog popisa različitih vrsta datoteka koje mogu biti potencijalno opasne ukoliko se našu u privitku, tj. datoteke koje je moguće zaraziti virusom:

.exe, .adp, .asx, .bas,.bat,.chm,.cmd, .com, .cpl, .crt, .hlp, .hta, .inf, .ins, .isp, .js, .jse, .lnk, .mda, .mdb, .mde, .mdt, .mdw, .mdz, .msc, .msi, .msp, .mst, .ops, .pcd, .pif, .prf, .reg, .scf, .scr, .sct, .shb, .shs, .url, .vb, .vbe, .vbs, .wsc, .wsf, .wsh

 nastavak slijedi...